Nakon spekulacija u medijima u vezi sa prilivima frilensera, Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije sprovelo je anketu medju frilenserima kako bi na svetlo dana iznelo konkretne činjenice sa kojima bi bilo moguće sagledati položaj frilensera i uticaj celokupne situacije na njihovu egzistenciju. Anketu je bilo moguće popuniti na sajtu Udruženja. Pitanja su bila u vezi sa iznosima priliva, prihvatljivom stopom poreza i modelom oporezivanja. Obradjen je i uticaj trenutne situacije na psihičko, zdravstveno i finansijsko stanje ispitanika. Cilj ankete je prvenstveno opis cele situacije i položaja frilensera, zatim i sagledavanje njihovog stava povodom pitanja poreza i doprinosa, a kako bi se ti podaci iskoristili prilikom definisanja što prihvatljivijeg i pravednijeg modela oporezivanja.
Anketu je popunilo 988 ispitanika. Od toga su u razmatranje uzeti odgovori 849 ispitanika. Odgovori isključenih ispitanika nisu uzeti u razmatranje zato što oni nisu odgovorili ispravno na kontrolno pitanje ili su na druga pitanja davali nemoguće odgovore.
U daljem tekstu spominju se medijana i aritmetička sredina. Medijana je vrednost obeležja koja se nalazi u sredini serije čiji su podaci sredjeni po veličini, dakle to je poziciona srednja vrednost. Aritmetička sredina odnosno prosek spada u izračunate srednje vrednosti. Medijana realnije opisuje celi skup nego aritmetička sredina kad su u seriji prisutne ekstremne vrednosti. U slučaju postojanja izrazito ekstremnih vrednosti, aritmetička sredina predstavlja iskrivljen prikaz onoga što sadrže podaci o posmatranim jedinicama.
Medijana broja osoba u domaćinstvu koji se izdržavaju od prihoda frilensera iznosi 3. Prosečan broj osoba u domaćinstvu (aritmetička sredina) iznosi 2,84 odnosno približno 3.Od ukupnog broja ispitanika čiji su odgovori uzeti u razmatranje (849), njih 125 (14,72%) žive sami, njih 241 (28,39%) žive sa još jednom osobom, njih 228 (26,86%) žive sa još dve osobe, njih 190 (22,38%) žive sa još tri osobe, dok njih 65 (7,66%) žive sa barem još četiri člana domaćinstva.
Broj ispitanika koji su označili da je njihova lična zarada jednaka ukupnoj zaradi celog domaćinstva, tj. tamo gde je jedini izvor prihoda za celu porodicu upravo prihod frilensera, iznosi 218. To je 25,68% od ukupnog broja ispitanika. Od tog broja, 73 ispitanika žive sama i izdržavaju sami sebe putem (frilens) posla koji obavljaju, dok 145 frilensera izdržava svoje ukućane.
Medijana prosečnih mesečnih prihoda domaćinstava, kada se uračunaju i prihodi ostvareni frilensingom i prihodi svih drugih članova domaćinstva, iznosi 100.000, dok aritmetička sredina iznosi 126.158,02 dinara. Medijalni iznos koji ova domaćinstva troše u Srbiji na mesečnom nivou, za plaćanje računa i kupovinu roba i usluga, iznosi 80.000, dok aritmetička sredina iznosi 108.607,05 dinara.
NJih 261 odnosno 30,74% je označilo da su im prosečni mesečni troškovi jednaki prosečnim mesečnim prihodima celog domaćinstva. NJih 64 (7,54%) od ukupnog broja ispitanika je označilo da su im prosečni mesečni troškovi veći od prosečnih mesečnih prihoda celog domaćinstva.
Ukupan broj ispitanika čija domaćinstva imaju dva ili više člana iznosi 724 (85,28%) od ukupnog broja ispitanika. Broj domaćinstava sa dva ili više člana, u kojima procentualno učešće priliva ostvarenih putem frilensinga u odnosu na ukupan budžet celog domaćinstva je ≥50% od ukupnih priliva domaćinstva, iznosi 518 (71,55%) od ukupnog broja domaćinstava sa dva ili više člana (724). Ovo znači da frilenseri velikim delom izdržavaju svoje porodice, odnosno 71,55% (518) frilensera predstavlja primarni izvor prihoda u svom domaćinstvu.
Prosečna mesečna zarada anketiranih gradjana iznosi 79.250,78 dinara, dok medijalna mesečna zarada iznosi 60.000.
Broj ispitanika kojima je frilensing primarni izvor prihoda iznosi 706 (83,16%) od ukupnog broja ispitanika. Medijana njihovih primanja iznosi 65.000 dinara.
Broj ispitanika kojima frilensing nije primarni izvor prihoda iznosi 143 (16,84%). Medijana njihovih primanja iznosi 30.000 dinara.
72.08% (612) ispitanika je izjavilo da zaradjuju manje od 90.000 dinara.
Takodje, većina ispitanika odnosno 79,50% (njih 675) izjavila je da posluju samo sa klijentima iz inostranstva.
27,33% (njih 232) od 849 ispitanika, upisali su visinu svog duga, koju su ili izračunali sami ili im je Poreska uprava dostavila rešenje. Medijana duga iznosi 1.565.000,00 dinara, dok je aritmetička sredina odnosno prosek 4.275.920,66 dinara. Pod uslovom da ne plaćaju dug i mesečne obaveze (31,806%), njih 216 od 232 nisu u minusu nakon plaćanja mesečnih troškova (računi, kirija, potrošačka korpa itd.). Dalje, broj onih kojima trenutna razlika izmedju priliva i troškova domaćinstva 3.000 dinara ili više je 138. Takodje, medju ovih 232 ispitanika, broj onih kojima trenutna razlika izmedju mesečnih primanja domaćinstva i mesečnih troškova iznosi ≥18.300 dinara je 103. Naravno, uz dodatno plaćanje tekućih poreskih obaveza (31,806%) i mesečnih rata duga, stanje se drastično menja.
Zbirna stopa za poreze i doprinose na ukupan mesečni prihod, pri kojoj frilenseri gube motivaciju da rade svoj posao iznosi 20% (medijana) odnosno 22,54% (aritmetička sredina).Na pitanja o budućem poreskom modelu, njih 513 (60,42%) od ukupnog broja ispitanika je izjavilo da im odgovara da obaveze izmiruju jednom mesečno.
Naredno pitanje se odnosi na modele oporezivanja. Bilo je ponudjeno 6 opcija, s tim što je bio omogućen odabir više od jednog odgovora. Uprkos tome, 49,35% (419) ispitanika označilo je SAMO jedan odgovor, a to je da im nijedan ponudjen model oporezivanja ne odgovara.
Uz napomenu da frilenseri žele da plate porez, na pitanje koje se odnosilo na doprinose koje glasi „Da li biste pristali da obavezan bude samo porez i da ne plaćate doprinose za državno zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, već da ti doprinosi budu opcionalni i da ih doplaćujete samo po izboru?”, njih 799 odnosno 94,11% od ukupnog broja ispitanika je odgovorilo sa DA.
Inspirisano odredjenim modelima oporezivanja frilensera u drugim državama, postavljeno je i pitanje „Da li biste pristali da uplaćujete doprinose u državni zdravstveni i penzijsko-invalidski fond U MANJEM IZNOSU nego ostali gradjani Srbije, ali da ne budete osigurani, već da doprinos za željeno osiguranje doplaćujete do punog iznosa ako želite da budete osigurani?” Što se tiče odgovora na ovo pitanje, mišljenja su podeljena. 45,47% (386) od ukupnog broja ispitanika su odgovorili potvrdno, dok je njih 54,53% (463) odgovorilo da ne pristaju da uplaćuju doprinose u manjem iznosu nego ostali gradjani Srbije i da ne budu osigurani.
Na pitanje „Da li Vam je najava Poreske uprave u oktobru 2020. umanjila ili eliminisala sposobnost za rad?” njih 78,09% (663) je odgovorilo sa DA.
Na pitanje „Da li ste u periodu nakon najave Poreske uprave u oktobru 2020. godine iskusili ikakve zdravstvene tegobe koje niste imali pre pomenute najave, odnosno, da li Vam se zdravstveno stanje u tom periodu pogoršalo?” njih 77,27% (656) odgovorilo je potvrdno.
769 odnosno 90,58% učesnika ankete je odgovorilo da su počeli ozbiljnije da razmišljaju o odlasku iz Srbije.
Prema rezultatima ankete, zaključujemo da je srednja vrednost primanja učesnika ankete kojima je frilens primarni izvor prihoda 65.000 dinara.72,08% (njih 612 od 849) ispitanika zaradjuje manje od 90.000 dinara.
Većina tj. 79,50% (675) posluje samo sa klijentima iz inostranstva. Dakle, prosečan frilenser radi samo sa klijentima iz inostranstva i zaradjuje 65.000 dinara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna zarada (bruto) obračunata za decembar 2020. godine iznosila je 90.849 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 66.092 dinara. Rezultati ankete su pokazali da je prosečna bruto zarada frilensera (79.250,78) ispod republičkog proseka. Srednja vrednost broja članova domaćinstva je 3. U domaćinstvima sa dva ili više članova, 71,55% (518) frilensera učestvuje u ukupnim prihodima domaćinstva u iznosu od 50 ili više odsto u odnosu na ukupne prihode domaćinstva. Može se zaključiti da ugrožavanjem frilensera nisu ugroženi samo oni nego u proseku još dva člana porodice.
Većina anketiranih frilensera (77,27%) je u periodu nakon najave Poreske uprave u oktobru 2020. godine iskusila nove zdravstvene tegobe ili im se zdravstveno stanje pogoršalo, dok je njih čak 90,58% počelo ozbiljnije da razmišlja o odlasku iz Srbije.
Takodje, stav anketiranih povodom pitanja poreza i doprinosa u proseku je sledeći:
pri zbirnoj stopi od 20% tj. 22,54% gube motivaciju da rade svoj posao,nijedan trenutni model oporezivanja im ne odgovara (49,35% (419)), odgovara im da obaveze izmiruju jednom mesečno (60,42% (513)).
Zaključak je da treba osmisliti novi način oporezivanja za ovu vrstu rada, ali tako da zadovolji ne samo frilensere, već i celokupnu privredu i sve ostale zainteresovane strane. Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije smatra da prvo treba rasterititi frilensere obaveza u vidu duga, a zatim raditi na izradi novog modela. S obzirom da je prosečna mesečna bruto zarada frilensera manja od državnog proseka, te da je medijalna bruto zarada 60.000, smatramo da frilenseri ne bi trebalo da snose namete koji inače padaju na teret i zaposlenih i poslodavaca, i da za njih treba definisati nov model oporezivanja u skladu sa njihovom ekonomskom moći i Ustavom zagarantovanim pravima.