Globalni indeks ekonomije honorarnih poslova iz 2019. beleži da su te godine zarade ostvarene frilensingom u Srbiji skočile za 19% u odnosu na prethodnu godinu, te je Srbija dostigla deseto mesto na svetskoj listi (na prvom mestu su SAD), kako navodi RTV Dnevnik 10.marta 2019. godine.
Prošle godine smo takodje postali prvaci sveta po broju frilensera (3,52) na 1000 stanovnika.
Na ovoj listi se iza Srbije nalaze SAD, Australija, Nemačka, Italija, Španija i Portugalija. Kada govorimo o ukupnom broju ljudi koji rade od kuće, SAD su na prvom mestu, dok je Srbija na jedanaestom mestu u svetu sa 24 605 registrovanih radnika od kuće, a lider u regionu i istočnoj Evropi.
Iako se zapravo ne zna tačan broj frilensera u Srbiji, jasno je da je ovaj način rada izuzetno rasprostranjen. Najčešći razlog je nemogućnost pronalaska posla u samoj državi, bilo da je to posao u struci ili onaj koji bi nekom omogućio samoizdržavanje, te tako često postaje primarni vid zarade. Frilens daje pristup svetskom tržištu, na kojem je potražnja za stručnjacima iz raznih oblasti skoro beskrajna, čak i tokom društvenih potresa i ekonomskih kriza. Takodje, kritične grupe, kao što su invalidi ili oboleli ljudi često postaju frilenseri jer jedino tako mogu pronaći posao budući da im tržiste rada u zemlji nije naklonjeno iz brojnih razloga, od kojih su neki diskriminacija i nepostojanje uslova za rad u skladu s njihovim fizičkim mogućnostima.
Uzevši u obzir i nerazvijenost savremenih industrija u Srbiji, mnogi stručnjaci željni novih znanja i iskustava u svojoj oblasti vide frilens kao način da učestvuju u svetskim trendovima i nadalje se razvijaju kao profesionalci. Ovakav način rada takodje znači da se u izradi projekata jedan stručnjak takmiči sa ostalim stručnjacima iz celog sveta, što sam posao čini uzbudljivijim i daje dodatnu motivaciju pri radu. Najuspešniji frilenseri često napuštaju ovaj način rada kada steknu odredjena znanja koja ne bi mogli naučiti u radu na domaćem tržištu, otvaraju firme u Srbiji i svojim radnicima prenose najsavremenije metode u svom polju. Na ovaj način, frilenseri imaju i edukativnu ulogu u društvu jer svoje znanje ne zadržavaju za sebe.
Iako frilenser može biti bilo ko, sloboda i fleksibilnost koje su karakteristične za frilens posebno odgovaraju studentima i roditeljima (naročito samohranim) čija su deca još uvek mala i zahtevaju njihovu pažnju, vreme i konstantnu brigu. Rad sa stranim klijentima često znači rad u drugoj vremenskoj zoni, tako da roditelji mogu raditi noću ili u kasnim jutarnjim satima, kada njihovo dete još uvek spava i tako ne propuste njihovo detinjstvo. Studenti na taj način mogu paralelno studirati i raditi kako bi finansijski pomogli svojim roditeljima i priuštili dalje školovanje, što im mnogo znači, jer prisustvo i aktivnost u nastavi utiče na ocene koje dobijaju. Fleksibilno radno vreme takodje omogućava da frilensing postane sekundarni izvor zarade, s obzirom na to da minimalne plate u Srbiji često nisu dovoljne da pokriju osnovne troškove života, i tako nekome pruže pristojniji život.
Verovatno najzanimljiviji je podatak da medju frilenserima ima i penzionera, koji se najčešće bave predavanjem stranih jezika na internetu, a na to su se odlučili da bi pomogli sojoj odrasloj deci i unucima da se izbore sa finansijskim problemima.