Kao malo koja druga zemlja u Evropi, Srbija je u toku prethodne tri decenije prošla kroz mnoge duboke i teške krize: političke, ekonomske, društvene, socijalne, demografske, kulturološke. Počev od sloma SFRJ i gradjanskog rata koji se vodio na prostoru njenih bivših republika na samom izmaku dvadesetog veka, kao i medjunarodnih sankcija koje su ga za sve vreme njegovog trajanja neizostavno pratile, teških političkih, društvenih i socijalnih previravanja koja su nastavila da potresaju zemlju sve do bombardovanja SFRJ (Republike Srbije) od strane NATO pakta 1999. godine, zatim petooktobarskih promena 2000. godine koje su trebale da označe kraj jedne i početak druge, po svemu drukčije epohe i ulazak zemlje u proces tranzicije, pa sve do danas kada se ta ista naša zemlja, po ko zna koji put u svojoj burnoj istoriji suočava sa krizom, učinile su da mnogo toga što je u vezi sa njom dobije svoj poseban, specifičan oblik.
Jedna od tih specifičnosti o kojima se ovde želi govoriti jeste frilensing – način modernog poslovanja koji danas karakteriše mnoge razvijene, pa čak i daleko manje razvijene privrede u Evropi i svetu. Ne ulazeći dublje u njegovu prirodu i karakteristike, kao i razloge koji pojedince opredeljuju za ovakvu vrstu delatnosti (poslovne aktivnosti), ovde ćemo govoriti, onoliko koliko nam to prostor dopušta, o specifičnostima frilensinga u Srbiji i onome što ga toliko razlikuje od frilensinga u drugim zemljama (u Evropi).
Kao što je već rečeno na početku teksta, naša zemlja prošla je kroz brojne nedaće u zadnje tri decenije, pa samim tim nije uspela da izbegne ni probleme poput: zaostajanja u društveno-ekonomskom i tehničko-tehnološkom razvoju, pada privredne aktivnosti i rasta stope nezaposlenosti, zatim pada životnog standarda i kvaliteta življenja, stope nataliteta, odlaska visokoobrazovane, stručne i kvalifikovane radne snage u razvijene i bogate zemlje širom sveta itd. Sve ovo je uticalo na to da bavljenje frilensingom u Srbiji bude znatno teže nego što je to slučaj u ostalim zemljama u Evropi. Ono što frilensing u Srbiji čini specifičnim u odnosu na te druge zemlje i što ga je umnogome i oblikovalo, dajući mu jedan sasvim drukčiji ton i opštu sliku, jesu upravo te nedaće kroz koje je naša zemlja prošla za (to) pomenuto vreme. S druge strane, sve to nije sprečilo naše ljude da se u toj istoj zemlji školuju i obrazuju, te da prate promene koje savremen, društveno-ekonomski i tehničko-tehnološki razvoj sa sobom nosi. Iako po mnogo čemu u oskudici, kako u dostupnosti savremene tehnologije, finansijskih sredstava i sredstava za rad, tako i pristupa medjunarodnom tržištu rada i kapitala, brojni pojedinci različitih obrazovnih profila i starosnog doba, mladi jednako kao i oni stariji, ostavši u svojoj zemlji, našli su način da, ne samo reše svoje poslovne, egzistencijalne i mnoge druge životne probleme, već i da joj time još pomognu, donoseći joj ne samo finansijske (koristi) već i koristi u vidu njenog približavanja razvijenim zemljama Evrope i sveta.
Koristi koje jedna zemlja ima od frilensinga brojne su i raznovrsne i stoga ih ovde nećemo posebno navoditi, ali ćemo ipak navesti one koje su za nas i našu zemlju, obzirom na specifičnost situacije i okolnosti u kojima se nalazi, ključne:
– priliv finansijskih sredstava koja po osnovu rada i ostvarene zarade od poslovanja u inostranstvu dospevaju na domaće tržište;
– povećanje tražnje i potrošnje koja se obavlja na domaćem a ne stranom tržištu;
– smanjenje izdataka za socijalnu pomoć ili pomoć po osnovu nezaposlenosti, školovanja, lečenja i dr.;
– zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba bez opterećenja po finansijski sistem zemlje, zatim mogućnost zasnivanja i izdržavanja porodice, snošenja troškova za školovanje, lečenje i dr.
Od neekonomskih faktora treba ubrojati sledeće:
– podsticanje razvoja preduzetništva kroz frilensing;
– unošenje novih znanja i dostignuća na polju raznovrsnih delatnosti (oblast programiranja i web dizajna, zatim grafičkog dizajna, profesionalnog prevodjenja i dr.);
– edukacija ljudi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, modernog poslovanja, bržeg i efikasnijeg usvajanja i primene novih poslovnih i profesionalnih veština, povećanje konkurentnosti na stranom tržištu i dr.;
– predstavljanje zemlje u svetu i uticaj uspešnih frilensera na privlačenje novih klijenata i poslovnih partnera itd.
Stoga je konstantan razvoj i unapredjenje frilensinga, kao i razvoj i unapredjenje preduzetništva kroz frilensing, naš osnovni cilj. Da bi se ovo postiglo, neophodno je stvoriti odgovarajuću poslovnu klimu i povoljan radni, stvaralački i preduzetnički ambijent koji će pozitivno i podsticajno uticati na njegov dalji rast i razvoj, pa samim tim i na njegovo konstantno unapredjenje i poboljšanje u svim oblastima poslovanja.
Dalje, podsticanje razvoja i unapredjenje frilensinga, kao i razvoja i unapredjenja preduzetništva kroz frilensing, pre svega kroz održivu i prihvatljivu poresku politiku koja će pratiti ukupnu ekonomsku situaciju u zemlji, te finansijsku sposobnost i životni standard njenih gradjana. treba da bude osmišljena tako da deluje podsticajno ne samo na one pojedince koji se već bave frilensingom već i na sve one koji nameravaju da se u budućnosti bave ovom delatnošću.
S tim u vezi, kao zaključak koji se sam po sebi nameće, treba reći sledeće: frilensing kao moderan način poslovanja i poslovna aktivnost, pre svega je preduzetnička delatnost koja svojim konceptom i filozofijom doprinosi konstantnom poboljšanju i unapredjenju kvaliteta poslovanja, razmeni novih znanja i iskustava na širokom polju raznovrsnih delatnosti, kreiranju pozitivne radne i poslovne klime u zemlji, privlačenju klijenata i poslovnih partnera iz inostranstva. priliv finansijskih sredstava iz inostranstva na domaće tržište itd. Da bi se sve ovo postiglo, kao i da bi se frilensing u budućnosti još više razvio i unapredio u našoj zemlji, neophodno je obezbediti povoljne životne i radne uslove, a zatim i pozitivnu poslovnu klimu kroz održivu poresku stopu i neophodne (poreske) olakšice koje će omogućiti nesmetano poslovanje kako sadašnjim tako isto i budućim frilenserima.